Novosti http://www.info-energia.hr Thu, 30 May 2024 06:21:17 +0000 Joomla! - Open Source Content Management hr-hr Sunčeva energija u EU premašila proizvodnju u hidroelektranama http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/118-sunceva-energija-u-eu-premasila-proizvodnju-u-hidroelektranama http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/118-sunceva-energija-u-eu-premasila-proizvodnju-u-hidroelektranama Sunčeva energija u EU premašila proizvodnju u hidroelektranama

Fotonapon je ovoga ljeta proizveo 28% više električne energije nego lani

Europska unija proizvela je ovog ljeta više struje u fotonaponskim sustavima nego u hidroelektranama, pokazalo je u četvrtak istraživanje instituta Ember Climate. EU je od svibnja do kolovoza iz Sunčeve energije proizveo 99,4 TWh struje, za 28% više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji struje iznosio je 12,2%, u usporedbi s devet posto u ljeto prošle godine. Time su fotonaponski sustavi nadmašili hidroelektrane i izjednačili s vjetroelektranama, utvrdio je Ember Climate. 

 
To je uštedjelo otprilike 20 milijardi mprirodnog plina za proizvodnju električne energije. Razine vode u europskim hidroelektranama snažno je pala ovog ljeta zbog dugotrajnih vrućina. U Ember Climatu pak ističu da je čak 18 od 27 zemalja EU-a oborilo rekorde u udjelu solarne energije u ukupnoj proizvodnji struje, a prvo mjesto pripalo je Nizozemskoj gdje je iznosio 23%. Slijede Njemačka s 19 i Španjolska sa 17 posto. Udjele veće od 10 posto zabilježile su i Belgija, Cipar, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska i Italija. 
 
Za budućnost...
 
Unatrag četiri godine najviše je solarne kapacitete povećala Poljska, za 26 puta, s udjelom solarne energije u ukupnoj proizvodnji ovog ljeta od osam posto. Hrvatska, Latvija, Litva i Luksemburg isključeni su iz analize budući da njihov uvoz električne energije premašuje 30% potražnje, navodi se u izvješću. 
 
Developeri grade nove solarne elektrane diljem Europe tempom koji će vjerojatno značiti da će električna energija koju proizvedu obarati rekorde svakog ljeta barem sljedećeg desetljeća. Sunčana energija neće biti toliko dobra ove zime kada su dani kraći. Tada će biti puno više na manje predvidljivom vjetru da popuni prazninu.
 
]]>
[email protected] (Super User) Tisak Tue, 13 Sep 2022 08:31:28 +0000
Koprivnica: bespovratna sredstva za tri sunčane elektrane http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/117-koprivnica-bespovratna-sredstva-za-tri-suncane-elektrane http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/117-koprivnica-bespovratna-sredstva-za-tri-suncane-elektrane Koprivnica: bespovratna sredstva za tri sunčane elektrane

Vrijednost projekta One Sun Connecting North and South je nešto više od milijuna eura

U prostorijama Entera – inkubatora kreativnih industrija u Koprivnici jučer je predstavljen projekt One Sun Connecting North and South koji je usmjeren na povećanje proizvodnje električne iz Sunčeve energije u objektima javnog sektora u Hrvatskoj te na jačanje suradnje između hrvatskih i norveških subjekata javnog i privatnog sektora i akademske zajednice. 

Partner projekta je Grad Koprivnica, uz koji sudjeluje još 16 hrvatskih gradova i općina, fakultet te Sveučilište u Stavengeru, Prirodoslovni-tehnološki fakultet, odsjek za energetiku i naftu iz Norveške. 

Predstavljanju projekta uime Grada Koprivnice prisustvovao je gradonačelnik Mišel Jakšić, zatim zamjenica veleposlanika Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj Komma Latif, predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Mislav Kovač te ravnatelj Regionalne energetske agencije (REA) Sjever Ivan Šimić.

Energetska samodostatnost 

"Ovim projektom pokazujemo da je u energetici moguće promišljati na drugačiji način te da je moguće nuditi nova rješenja. S jedne strane, možemo čuvati energiju i prirodu iz koje ona potječe, a s druge stvoriti energetski okvir hrvatske samodostatnosti koji neće biti toliko ovisan o uvozno-izvoznoj komponenti te o globalnim krizama koje neizravno utječu na nas", rekao je Jakšić. 

Vrijednost projekta One Sun Connecting North and South je nešto više od milijuna eura, od čega na bespovratna sredstva otpada 854 tisuće eura. Investicijski troškovi su 776 tisuća eura, a taj se iznos odnosi na izgradnju sunčanih elektrana

U okviru projekta, Grad Koprivnica će izgraditi tri sunčane elektrane – na OŠ Braća Radić snage 60 kW i OŠ Antun Nemčić Gostovinski snage 30 kW te na Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju (COOR) Podravsko sunce snage 30 kW. 

Ukupna vrijednost dijela projekta koji se odnosi na Koprivnicu je gotovo 123 tisuće eura, od čega su više od 104 tisuće eura bespovratna sredstva.

Zgrade javne namjene 

Projekt će rezultirati procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 981,87 MW h i smanjenjem godišnjih emisija CO2 od 155,72 tona. 

Provođenjem pilot-projekata postavljanja integriranih sunčanih elektrana na 29 javnih zgrada u 16 gradova i općina u Hrvatskoj izravno će se povećati proizvodnja električne iz Sunčeve energije i rezultirati smanjenjem emisija CO2

Objekti na kojima će biti provedeni pilot-projekti uključuju zgrade škola, vrtića, fakulteta, sportske dvorane te ostale zgrade javne namjene, objavljeno je na stranicama Grada Koprivnice.

Preuzeto:

http://www.energetika-net.com/vijesti/obnovljivi-izvori-energije/koprivnica-bespovratna-sredstva-za-tri-suncane-elektrane-35381?utm_source=google&utm_medium=cpc&utm_campaign=obnovljiviizvori&fbclid=IwAR2LiN_7mP4x7g2BqYlMYzQQfBYpKApkEQwpunooh9TwBSr4XsM4PWjcUQg

]]>
[email protected] (Super User) Tisak Wed, 31 Aug 2022 06:58:59 +0000
HOPS prijavio brojne projekte http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/116-hops-prijavio-brojne-projekte http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/116-hops-prijavio-brojne-projekte HOPS prijavio brojne projekte

Čak 11 projekata konkurira za 1,6 mlrd. kn bespovratne potpore

HOPS je prijavio niz projekata na u srpnju objavljen Poziv na dostavu projektnog prijedloga „Revitalizacija, izgradnja, digitalizacija i modernizacija hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže” koji je u srpnju raspisalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Riječ je o pozivu vrijednom 1,64 mlrd kn, namijenjenom operatoru prijenosnog sustava, što je i najveći mogući iznos bespovratnih sredstava koji će biti financiran iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO)

 
Cilj poziva je modernizacija i digitalizacija te proširenje elektroenergetskog prijenosnog sustava koji će na najučinkovitiji i stabilan način prihvatiti sve veću količinu električne energije iz obnovljivih izvora na razini Hrvatske. 
 
Povećanje prijenosne moći u fokusu
 
Kako doznajemo iz HOPS-a tvrtka je 15. srpnja prijavili su projekt "Revitalizacija, izgradnja, digitalizacija i modernizacija hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže” koji se sastoji iz 11 cjelina. To su redom: povećanje prijenosne moći DV 220 kV Konjsko - Brinje, DV 220 kV Senj-Melina – revitalizacija, TS Konjsko - zamjena i dogradnja mrežnih transformatora 400/220 i 220/110 kV, TS Velebit - mrežni transformator 400/110 kV, 400 MVA i dogradnja postrojenja, RP HE Dubrovnik, revitalizacija i povećanje prijenosne moći DV 110 kV Ston - Rudine – Komolac, Izgradnja DV 2x110 kV Bilice – Trogir, program zamjene i povećanja prijenosne moći 110 kV vodova za prihvat OIE (faza 1), program zamijene podmorskih kabela KB/DV 110 kV kopno - otoci i otoci – otoci (faza I), HOPS DATA HUB i Modernizacija sustava za upravljanje imovinom. 
 
Vrijednost tih projekata u odgovoru na naš upit nije navedena ali se kaže da u ovom trenutku HOPS očekuje odobrenje, te potpisivanje ugovora o financiranju. U tekstu poziva kao prihvatljive aktivnosti bili su navedeni upravo spomenuti projekti, a razdoblje realizacije 1. veljače 2020. do 30. lipnja 2026.
 
Preuzeto:
]]>
[email protected] (Super User) Tisak Wed, 31 Aug 2022 06:58:00 +0000
INA oštećena za više od milijardu kuna na preprodaji domaćeg plina http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/115-ina-ostecena-za-vise-od-milijardu-kuna-na-preprodaji-domaceg-plina http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/115-ina-ostecena-za-vise-od-milijardu-kuna-na-preprodaji-domaceg-plina INA oštećena za više od milijardu kuna na preprodaji domaćeg plina

Filipović: Ćorić nije mogao znati što radi četvrta linija upravljanja

INA je ponovo tema velikog skandala. USKOK je u subotu pokrenuo akciju protiv petero ljudi koji su u međuvremenu okrivljeni da su naftnu kompaniju na preprodaji domaćeg plina oštetili za više od milijardu kuna. U međuvremenu je doneseno i rješenje o provođenju istrage protiv petero okrivljenih i jednog trgovačkog društva. Riječ je o direktoru Sektora trgovine plinom u Ini i zamjeniku predsjednika NO Plinare istočne Slavonije (PIS) Damiru Škugoru, predsjedniku Hrvatske odvjetničke komore Josipu Šurjaku, njegovom partneru Goranu Husiću s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje, Škugorovom ocu Daneu te predsjednici uprave tvrtke PIS, Mariji Ratkić

 
Škugor je nižerangirani član HDZ-a, protiv kojeg je stranka u nedjelju pokrenula stegovni postupak. Zarada Škugora i njegovog oca prelazi pola milijarde kuna (pronađenih na računu Škugorovog oca, što je navodno i bio "trigger" za istragu), Husić je profitirao za više od 90 mil. kn, a Šurjak za 68 mil. kn, dok je na računu OMS Ulaganja ostalo više od 200 mil. kn protuzakonito ostvarene dobiti. 
 
Policijski USKOK je jučer popodne objavio da pokreće istragu i da ih se osumnjičuje za počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u sastavu zločinačkog udruženja, pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju u sastavu zločinačkog udruženja te pranja novca. Prema objavi USKOK-a proizlazi da je Škugor kao prvookrivljeni naredio da se od HERA-e za tvrtku OMS Upravljanje ishodi dozvola za obavljanje djelatnosti trgovine plinom, što je i učinjeno 2020., kada je tvrtka dobila dozvolu na tri godine. Povezujući ostale osumnjičenike u cilju pribavljanja nepripadajuće imovinske koristi dogovorio se s drugim osumnjičenicima o preprodaji plina, svjestan očekivanog rasta cijena plina u 2021. i 2022.. 
]]>
[email protected] (Super User) Tisak Wed, 31 Aug 2022 06:56:07 +0000
E-mobilnost kao pokretač održivosti http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/114-e-mobilnost-kao-pokretac-odrzivosti http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/114-e-mobilnost-kao-pokretac-odrzivosti E-mobilnost kao pokretač održivosti

E.ON Hrvatska u sklopu suradnje s tvrtkom SPAR Hrvatska ispituje potencijal hrvatskog tržišta za energetsku tranziciju i u prometu

U jeku energetske krize, uzrokovane raznim gospodarskim i geopolitičkim razlozima, pitanja energetske samodostatnosti i održivosti, a i sigurnosti dobavnih lanaca postala su prioritet lokalnih i politika Europske unije. Europski prometni sustav nalazi se pred radikalnom dekarbonizacijom, decentralizacijom opskrbnih lanaca i digitalizacijom pa je upravo elektromobilnost jedna od glavnih tranzicijskih tehnologija i koncepata. Strateški cilj EU-a u borbi protiv klimatskih promjena je zamijeniti 300 milijuna dizelskih i benzinskih vozila električnima i sagraditi minimalno 30 milijuna punionica do 2050. godine. Do 2030. godine Europska komisija želi osigurati najmanje 3 milijuna punionica električnih vozila u odnosu na trenutačnih 300 000.

Nakon više od desetljeća globalnog razvoja, udio prodaje električnih vozila u ukupnom volumenu prodaje novih osobnih vozila u svijetu dosegnuo je 12,8%, dok je u Hrvatskoj pet puta manji i iznosi svega 2,6%. Konzervativnom dosadašnjem trendu usprkos, očekuje se šesterostruki porast tržišta električnih vozila i pripadajuće infrastrukture za punjenje u sljedećih pet godine pa na hrvatskim prometnicima 2027. možemo očekivati više od 30 000 električnih vozila i više od 6500, odnosno više od 10 000 javno dostupnih punionica do 2030. godine, čime bi se trebala popraviti trenutačna vrlo skromna slika Hrvatske kao zemlje sa stupnjem razvoja elektromobilnosti.

Takav porast tržišta električnih vozila kreirat će volumen tržišne infrastrukture i usluga punjenja u iznosu od minimalno 40 milijuna eura godišnje u 2027. godini, pri čemu će 13 mil. eura generirati potražnja za dodatnom električnom energijom na običnim mjestima za punjenje, 12 mil. eura dodane vrijednosti stvorit će usluge punjenja na javno dostupnoj, odnosno upravljanoj infrastrukturi, dok će 15 mil. eura dodatno generirati potražnja za punionicama.

Predviđenih više od 30 000 električnih vozila u 2027. godini generirat će potražnju za 110 GW h električne energije, pri čemu će minimalno dodatnih 15 GW h generirati potražnja međunarodnih korisnika, tzv. roamera. Zato će trebati osigurati adekvatno sustavno rješenje, koje će pak omogućiti optimalne investicijske i operativne troškove, uzimajući pri tome glavni tehnički ograničavajući čimbenik - raspoloživost priključne snage.

Sve to zahtijeva najnapredniju integraciju i dinamičko upravljanje mrežom punionica čime se omogućuju značajne uštede na ukupnim pogonskim troškovima (TCO) za investitore i usluge punjenja krajnjim korisnicima električnih vozila.

Upravo je spomenuto rješenje jedno od ključnih kompetitivnih prednosti njemačke grupacije E.ON, jednog od najjačih operatora europskih energetskih mreža i infrastrukture povezane s energijom i pružatelja naprednih rješenja kupcima diljem Europe. Poslovnim aktivnostima u Hrvatskoj upravlja tvrtka E.ON Hrvatska sa sjedištem u Zagrebu, koja aktivno sudjeluje u procesu energetske tranzicije u partnerstvu sa svojim kupcima u segmentima i kućanstva i poduzetništva prvenstveno ugradnjom sunčanih elektrana, ali i drugim inovativnim energetskim rješenjima.

U segmentu e-mobilnosti E.ON Hrvatska najnovijom suradnjom s tvrtkom SPAR Hrvatska ispituje i potencijal hrvatskog tržišta za energetsku tranziciju i u prometu, osiguravajući pri tome 100% energiju iz obnovljivih izvora, iz vlastitih i partnerskih sunčanih elektrana. Suradnja uključuje realizaciju osam punionica za električna vozila na dvije nove maloprodajne lokacije tvrtke SPAR Hrvatska u Velikoj Gorici i Rijeci.

"S obzirom na projekcije o rastu i razvoju e-mobilnosti na europskom, ali i hrvatskom tržištu, važno je na vrijeme početi osiguravati potrebne infrastrukturne i druge preduvjete da se ta potražnja uspješno i zadovolji. Ovih osam punionica sigurno je korak u pravom smjeru prema zelenoj i održivoj energetskoj budućnosti gdje E.ON aktivno sudjeluje svojim raznolikim portfeljem nudeći kupcima energetska rješenja krojena po njihovim potrebama. Zahvaljujemo SPAR-u na ukazanom povjerenju da obogatimo i njihovu ponudu, tako da svojim kupcima ponude i ove dodatne pogodnosti," izjavio je Dino Novosel, direktor održivosti i strategije tvrtke E.ON Hrvatska.

 

Preuzeto:
http://www.energetika-net.com/specijali/predstavljamo/e-mobilnost-kao-pokretac-odrzivosti-35004?utm_source=google.com&utm_medium=cpc&utm_campaign=elektromobilnost&utm_content=promet&fbclid=IwAR3mkr4PKzwj7e4QJZlHuV7FYaFJTC9s9NyjVKKOd88iOtjSgsDh_0Vtgnw

]]>
[email protected] (Super User) Tisak Tue, 14 Jun 2022 09:41:27 +0000
Hrvatska treba sedam punionica električnih kamiona do 2027. http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/113-hrvatska-treba-sedam-punionica-elektricnih-kamiona-do-2027 http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/113-hrvatska-treba-sedam-punionica-elektricnih-kamiona-do-2027 Hrvatska treba sedam punionica električnih kamiona do 2027.

Gdje je u Europskoj uniji najbolje postaviti punionice električnih kamiona?

Njemački Institut Fraunhofer za istraživanje sustava i inovacija (Fraunhofer ISI) je uime Europske udruge proizvođača automobila (ACEA) proveo analizu koja bi trebala pomoći vladama i operatorima infrastrukturom za punjenje električnih vozila utvrditi gdje je najbolje krenuti s postavljanjem punionica električnih kamiona. 

 

"Baterijski električni kamioni igrat će glavnu ulogu u dekarbonizaciji cestovnog teretnog prijevoza. Ako se diljem Europske unije ubrzo postavi dovoljno mjesta za punjenje električnih kamiona, njihovo tržište će se eksponencijalno povećati tijekom sljedećih godina", izjavio je Martin Lundstedt, predsjednik ACEA-inog odbora za komercijalna vozila i izvršni direktor skupine Volvo. 

"S obzirom na to da danas gotovo u potpunosti nedostaju punionice koje su prilagođene posebnostima kamiona, pred nama je veliki izazov. Zato želimo pomoći vladama i dionicima u toj industriji da usmjere svoja ulaganja tamo gdje su najpotrebnija", objasnio je.

Trajanje zaustavljanja

Cilj ove studije je detaljno odrediti gdje se danas vozači zaustavljaju i koja se od tih stajališta za kamione najčešće koriste, javlja ACEA

Podaci za Hrvatsku otkrivaju kako ona ima ukupno 67 mjesta za zaustavljanje kamiona i kako je potrebno postaviti sedam punionica električnih kamiona do 2027. godine. 

Valja naglasiti kako je Fraunhofer ISI analizirao GPS koordinate približno 400 tisuća kamiona koji su u pogonu širom Europe u razdoblju od 12 mjeseci, pritom se snažnije usmjerujući na trajanje zaustavljanja na pojedinim lokacijama. Analiza je pokazala kako 10 posto lokacija koje kamioni najviše posjećuju u Europi (njih više od tri tisuće) čini približno 50 posto (ili 78 tisuća) ukupnih zaustavljanja kamiona. 

Imajući to na umu, ACEA poziva vlade da osiguraju da 10 posto najčešćih stajališta kamiona u njihovim zemljama budu opremljene odgovarajućim mjestima za punjenje električnih kamiona najkasnije do 2027. godine.

Preuzeto: http://www.energetika-net.com/vijesti/elektromobilnost/hrvatska-treba-sedam-punionica-elektricnih-kamiona-do-2027-34875?fbclid=IwAR3W7Yvci27N2nmoIeHhECvswN08C8aBkReWZhpeFxLAfI09iUUL_xWBgCQ

]]>
[email protected] (Super User) Tisak Thu, 26 May 2022 07:57:18 +0000
Slovenija namjerava graditi nove energane na otpad http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/112-slovenija-namjerava-graditi-nove-energane-na-otpad http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/112-slovenija-namjerava-graditi-nove-energane-na-otpad Slovenija namjerava graditi nove energane na otpad

Slovenska Vlada je donijela uredbu o davanju koncesija za spaljivanje otpada, čime ide prema ostvarenju cilja da se spriječi izvoz i gomilanje otpada koji se može termički obraditi i od kojeg se može proizvesti električna i toplinska energija. 

 

 
Tim aktom predviđa se davanje koncesije za komunalnu uslugu spaljivanja komunalnog otpada na period od 30 godina. Slovenija poštuje hijerarhiju gospodarenja otpadom u smislu prevencije nastanka, ponovne upotrebe, odvajanja, recikliranja, energetske oporabe i odlaganja onoga što preostane. Prema postupanju s otpadom susjedna je država znatno naprednija od Hrvatske, koja je praktički tek na početku stvaranja gospodarstva temeljenog na postupanju s otpadom. 
 
U Sloveniji radi samo jedna energana na nereciklabilni otpad, Toplarna Celje, koja termički oporabi 30.000 tona otpada godišnje, a izgrađena je zahvaljujući 70% potpore iz EU sredstava. Zahvaljujući njezinom radu količina otpada na lokalnom odlagalištu smanjila se za 65%, a toplina se koristi za daljinsko grijanje u Celju, dok višak  električne energije ide u mrežu. 
 
Zahvaljujući toj energani riješen je i višak otpadnog mulja iz lokalnog pročistača. Za gradnju energane zainteresirani su Ljubljana, Maribor i Kočevje, a uredbom broj energana nije ogranićen. Ministarstvo za zaštitu okoliša je objavilo da će država sufinancirati gradnju energana a primjenjivat će se samo najbolje dostupne tehnologije. 
 
Preuzeto:
]]>
[email protected] (Super User) Tisak Wed, 18 May 2022 07:08:21 +0000
Svako zlo za neko dobro http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/111-svako-zlo-za-neko-dobro http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/111-svako-zlo-za-neko-dobro Svako zlo za neko dobro

Kažu da, ako žabu ubacite u vrelu vodu, odmah će iz nje iskočiti, a ako je ubacite u hladnu vodu koju onda polako zagrijavate, žaba će se u konačnici skuhati. Iskreno, nije mi baš jasan taj 'eksperiment sa žabom', no kada je riječ o ljudima i društvenim procesima, na osnovi bezbrojnih primjera očito je da takvi postupci djeluju. Doduše, kada je riječ o europskoj politici energetske tranzicije, čini mi se da je ona u ovom trenutku s 'metode polaganog zagrijavanja' prešla na onu s 'ubacivanjem u vrelu vodu'. Za utjehu ostaje da je energetska tranzicija nešto što za konačni cilj svakako ima nešto dobro.

 

Rastuće cijene plina i električne energije u posljednjih nekoliko mjeseci svakako su zabrinule svakoga, i građane i gospodarstvo. Jasno, troškovi za energente čine velik dio ukupnih mjesečnih troškova svakog kućanstva, a bez energije i energenata ne može se danas zamisliti poslovanje nijedne tvrtke ili obrta. Zašto je došlo do tog rasta cijena i zašto najveći dio proteklih mjeseci zapravo nitko značajnije nije reagirao (npr. europska skladišta plina bila su početkom prošle jeseni gotovo prazna), ostaje pitanje za raspravu. Politika i geopolitika jedan su dio odgovora, a drugi bi mogao biti neznanje, nesposobnost i nepripremljenost za to odgovornih u kombinaciji s nezaobilaznom i razarajućom pohlepom. Konačno, došao je i taj 24. veljače i napad Rusije na Ukrajinu, nakon čega još dugo vremena više ništa neće biti isto kao prije..

Sreća u nesreći je da je energetska tranzicija u zemljama Europske unije proces koji je započeo već mnogo ranije i čiji su ciljevi poznati: smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima (čijim izvorima zemlje EU-a uglavnom baš i ne obiluju) i ostvarivanje neugljične energetike u Europi do 2050. godine. Drugim riječima, nije baš da se sada odjednom EU mora preko noći odreći plina i nafte za koje nema nikakve zamjene. Zamjene postoje, ima ih, već se odavno razvijaju i već su odavno poznate, a i niz godina su u primjeni, a odgovor na pitanje zašto već sada u svim zemljama EU-a nisu zauzele prvo mjesto u opskrbi energijom vjerojatno je svakome jasan: cijena!

Stara poslovica (odabrana za naslov ovog komentara) kaže da je svako zlo za neko dobro. Naime, kada se dogodi nešto loše, dobiju se neke pouke i iskustvo, tako da se kasnije ne rade iste greške i tako da se krene naprijed, ali s drugačijim razmišljanjima i s novim idejama. Za očekivati je da tako bude i sada i da, kada plin bude previše skup ili kada njegova dobava od do sada najvećeg dobavljača bude smanjena ili možda uopće prestane, uvelike krene okretanje nekim drugim rješenjima. Naravno, teret svega toga kratkoročno neće biti lako podnijeti, ali kako je to već poručio potpredsjednik Europske komisije, rješenje za skupo grijanje i građane moglo bi biti snižavanje temperature na radijatorima.

Kada je već riječ o grijanju obiteljskih kuća, poslovnih i javnih zgrada, industrijskih, sportskih, ugostiteljskih i turističkih objekata plin se već sada može zamijeniti dizalicama topline, kotlovima na biomasu (pri čemu ne mislim na notorne cjepanice i drvni otpad koji uzrokuju katastrofalnu razinu kvalitete zgrada kod nas jer, koliko god to možda nekome jeftino bilo, taj nema pravo ugrožavati zdravlje svih nas!) i solarnim toplinskim sustavima. Ta zamjena u tehničkom smislu može biti brza i jednostavna, no naravno da će zahtijevati određene i ne baš male troškove, no najskuplja je energija ona koje nema, zar ne? 

Malo će teže, doduše, biti pronaći zamjensko rješenje za grijanje u postojećim stambenim zgradama i općenito u središtima gradova. Već se na primjeru zgrade u kojoj živim odmah vidi da je zamjena 340 postojećih plinskih kotlova s 340 dizalica topline iznimno zahtjevan zadatak, već i s gledišta električnih instalacija u zgradi i pripadajuće trafostanice, a o buci nekih budućih vanjskih jedinica i o tome gdje ih postaviti (na balkonima -  teško!, na krovu - zadovoljava li nosivost?) da i ne govorimo. 

Kada se pak radi o plinu koji služi kao energent u raznim tehnološkim procesima, vodik bi mogao biti zamjena, no ostaje pitanje u kojem se roku takvo postrojenje može izvesti: projektirati (prema kojim projektima, postoje li već gotova rješenja, postoje li iskustva?), izgraditi (s kojim materijalima, s kakvom opremom, s kojim ljudima kojih ionako nema), pustiti u pogon i koja će u konačnici biti cijena toga. Sve je to tehnički moguće, ali itekako ostaju otvorena pitanja rokova i troškova?

S druge strane, dio prirodnog plina u distribuciji do krajnjih potrošača mogao bi se nadomjestiti sintetskim plinom ili bioplinom ili mu pak primješavati veći udio vodika, ali opet: u kojem roku i po kojoj cijeni? Tehnički i tu postoje rješenja, ali... cijene, vrijeme?
Ostaje problem i plina kao energenta u proizvodnji električne energije, ali i toplinske energije za toplinarske sustave. Dio toga bi se mogao zamijeniti bioplinom (odakle?, kada?), no za nadomještavanje većeg dijela uvoza plina iz Rusije ipak će u narednim godinama trebati povećati domaću proizvodnju (kako? s kojim stručnjacima?). Naime, ako se kao objašnjenje da je ona u proteklim desetljećima zanemarivana (što vrijedi i za susjednu Mađarsku, da ne bi netko odmah onako krležijanski za sve okrivljavao 'Mađare') zato što se tom plinu nisu davale perspektive pa to nije bilo isplativo, sada bi to trebalo ponovno imati perspektivu i biti isplativo. Naravno, ako zanemarimo poruke onih koji nam upravo s 'jumbo' plakata poručuju da je 'fosilni plin ubojica klime'.

Kada je pak riječ o proizvodnji električne energije, obnovljivi izvori tu mogu mnogo (npr. već se dulje vrijeme na stranicama Hrvatskog operatora prijenosnog sustava jasno vidi da se proizvodnja iz vjetroelektrana kreće na razini trećine ukupne proizvodnje), no još nisu svemogući, a Hrvatska još nema izgrađenu nijednu bateriju. S druge strane, za očekivati je još veći porast potrošnje električne energije, već i zbog i kod nas ubrzane elektromobilnosti (koju će rastuće cijene naftnih derivata sada dodatno ubrzati). 

U svakom slučaju, naredno razdoblje u kojem će se energetska tranzicija (prisilno) ubrzati bit će izazovno za sve: i za nas koji se na bilo koji način bavimo energetikom i za obične građane i za one koji donose (političke) odluke. Jedno je sigurno, plina i nafte u godinama koje slijede koristit ćemo sve manje, a mnoge cjevovode kroz koje su s istoka godinama išli plin i nafta koji su grijali domove, pokretali vozila i plovila i osvjetljivali gradove polako će prekrivati hrđa, bez obzira na to kako će se i kada će se riješiti današnji sukob dva najveća slavenska naroda na Istoku Europe...

A onda, jednom u budućnosti (nadajmo se što bližoj) neki novi 'Scorpionsi' zapjevat će: "Follow the Moskva, Down to Gorky Park, Listening to the wind of change..."

Preuzeto: http://www.energetika-net.com/u-fokusu/komentar-kratki-spoj/svako-zlo-za-neko-dobro-34364?utm_source=google&utm_medium=cpc&utm_campaign=prirodniplin&utm_content=energetika&fbclid=IwAR07OQPyqA4AM6VQcGWdMVMrGRn3YOqTfH3t8UP2Zd-8NvdIy_ijxiCAW6k

]]>
[email protected] (Super User) Tisak Mon, 28 Mar 2022 08:13:32 +0000
Europska komisija ima skup plan za zimu bez ruskog plina! http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/110-europska-komisija-ima-skup-plan-za-zimu-bez-ruskog-plina http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/110-europska-komisija-ima-skup-plan-za-zimu-bez-ruskog-plina Europska komisija ima skup plan za zimu bez ruskog plina!
 
Komisija želi smanjiti ruski uvoz za čak 112 milijardi m3 samo ove godine, pokazuje nacrt koji je vidio Breakingviews Reutersa. Najveći dio takozvanog RepowerEU plana zamjene goriva, 50 mlrd. m3 plina, uključuje povećanje uvoza LNG-a iz trećih zemalja. EU ima više od 200 mlrd m3 kapaciteta za regasifikaciju godišnje, uključujući terminale u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ipak, Španjolska i Francuska nisu dobro povezane s ostalim potrošačima, a tu su i tehničke poteškoće oko kvalitete plina u plinskim mrežama, koja nije unificirana. 
 
Kako bi se osiguralo europsko odredište za LNG, koji se u pravilu šalje tamo gdje su cijene najviše, potrošači bi vjerojatno morali plaćati u skladu s napuhanim cijenama plina koje su već porasle 10 puta u jednoj godini. Povećanje uvoza LNG-a za 20 milijardi m3 realnije je, sugerira Međunarodna energetska agencija (IEA). Ostale mjere na sličan način IEA ocjenjuje - vrlo izazovnima. 
 
Solidarnost neće jednako koštati sve
 
Komisija pretpostavlja uštedu plina od 14 milijardi m3 uglavnom zahvaljujući građanima EU-a koji smanjuju termostate za 1 stupanj Celzija. A težnja da zamijeni 20 milijardi m3 plina ubrzanim projektima u obnovljivcima tri je puta više od onoga što IEA predviđa. Ipak, zamjena 10 milijardi kubika ruskog plina uvozom više goriva iz mjesta poput Alžira izgleda izvedivo. Prijedlog kojim bi se osiguralo da EU do 1. listopada napuni do razine od barem  90% skladišta plina prije zime je zakonodavna stvar koja bi trebala biti predstavljena do travnja, a ići će se na solidarnost među članicama. Skladišta zimi osiguravaju do 30% plina EU-a, ali neka su pod kontrolom ruskog Gazproma. U skladištima je trenutno 27% plina prosječno.
 
RepowerEU će biti "nategnut", ali zemlje bi mogle koristiti državne subvencije kako bi ograničile posljedice skupe energije. Ili bi mogli oporezovati neočekivanu dobit energetskih tvrtki, za koje IEA kaže da bi ove godine mogle prikupiti 200 milijardi eura. No, kao i kod pandemije, cjenovni šok će neravnomjerno pogoditi zemlje EU. Blok je pokazao jedinstvo u pandemiji udruživanjem sredstava za financiranje plana poticaja od 750 milijardi eura za pomoć teško pogođenim zemljama. Učiniti tako da se nosite s epskom energetskom krizom logičan je sljedeći korak, zaključuje u komentaru Reuters.
 
]]>
[email protected] (Super User) Tisak Wed, 09 Mar 2022 08:54:35 +0000
Predstavljen paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vrijedan 4,8 milijardi kuna http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/109-predstavljen-paket-mjera-za-ublazavanje-rasta-cijena-energenata-vrijedan-4-8-milijardi-kuna http://www.info-energia.hr/index.php/novosti/item/109-predstavljen-paket-mjera-za-ublazavanje-rasta-cijena-energenata-vrijedan-4-8-milijardi-kuna Predstavljen paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vrijedan 4,8 milijardi kuna

Premijer Plenković predstavio je danas 4,8 milijardi kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, kojima će se limitirati rast cijena električne energije na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za kućanstva, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd.  "Paket koji predstavljamo rađen je sustavno, on je pravovremen, kvalitetno pripremljen i sveobuhvatan. Paket se odnosi na kućanstva, poduzeća i poljoprivrednike", istaknuo je premijer. 

 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata.
 
"Ovaj globalni rast cijena energenata izazvao je val poskupljenja u Europi", istaknuo je premijer Plenković pojašnjavajući razloge iz kojih se donosi ovaj paket mjera.
 
Pojasnio je da cijena plina raste iz nekoliko razloga. Nakon covid krize, kazao je, dolazi do veće potražnje i spremnosti nabave plina po većoj cijeni u državama Azije. Drugi razlog je Rusija, koja je jedan od glavnih opskrbljivača plina u Europu, ima ograničenu proizvodnju, a Sjeverni tok 2 nije u funkciji. Dok Norveška, jedan od najvećih proizvođača plina, nije u mogućnosti povećati proizvodnju plina.
 
U Europi se, radi gospodarskog oporavka, događa veća potražnja, a zbog klimatskih promjena zime su hladnije, osobito zadnji mjeseci – veljača, ožujak, ponekad i travanj, kazao je premijer, dok je istovremeno proizvodnja plina u Europi u padu još od 2004.
 
Struktura opskrbe i potrošnje plina u EU

 
Govoreći o strukturi opskrbe plina u Europskoj uniji, kazao je da 43% plina dolazi iz Rusije, iz Norveške 23%, Alžira 11%, putem terminala za ukapljeni plin iz Katara i SAD-a dolazi 20% plina, a dio plina iz Azerbajdžana i Libije.
 
"Europa uvozi 61% ukupnih energetskih potreba – 90% plina, koji čini 21% energetske potrošnje", istaknuo je i pojasnio da opskrba plinom ide 71% plinovodima, 23% brodovima kroz LNG terminale.
 
Plin se, dodao je, troši za proizvodnju električne energije – 20%, zatim 25% za industriju i prijevoz te 46% za kućanstva.
 
U proteklih šest mjeseci porast cijena plina za kućanstva u Europskoj uniji je varirao – od čak 383% u Rumunjskoj, dok u Hrvatskoj i Mađarskoj nije zabilježen rast cijena plina za kućanstva od ljeta do kraja siječnja.
 
"Prosječna cijena plina za kućanstva s PDV-om u Europskoj uniji je 120 eura po MWh, što je 2,8 puta više nego u Hrvatskoj", kazao je predsjednik Vlade.
 
Kada je riječ o trenutnoj situaciji na energetskom tržištu, premijer Plenković naveo je da je prosječni rast cijena u Europskoj uniji krajem prošle godine iznosio 30% za električnu energiju te 70% za plin.
 
Dok su zahvaljujući sustavu reguliranih cijena u Hrvatskoj cijene ostale nepromijenjene za kućanstva, dodao je.
 
"Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera i da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupjeli 23%, a za plin 79%", naglasio je premijer Plenković.
 
Opskrba i potrošnja plina u Hrvatskoj

 
Govoreći o opskrbi plina u Hrvatskoj, pojasnio je da 57% plina dolazi u Hrvatsku putem LNG terminala, 21% je domaća proizvodnja, a 22% uvoz iz Rusije.
"Hrvatska proizvodi oko petine svoga plina kojeg troši", dodao je.
 
Polovica ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj se koristi u kućanstvima – 46,3%, dok na toplane i termoelektrane odlazi 27,7%, na industriju 11,3% i Petrokemiju 15%.
 
Godišnja potrošnja električne energije iznosi 18,5 TWh. Obnovljivi izvori energije osiguravaju 19% potrošnje. Hidroelektrane i obnovljivi izvori energije dosežu 45% potrošnje.
 
Niskougljični izvori čine oko 77% proizvodnje, dok se petina struje proizvodi na plin i ugljen, a voz struje iznosi 9%.  
 
Odgovor Vlade na globalnu energetsku krizu
 
"Paket koji danas predstavljamo vrijedan je 4,8 milijardi kuna", istaknuo je premijer Plenković predstavljajući paket za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata.
 
Dodao je da je paket rađen sustavno u koordinaciji svih nadležnih ministarstava naglasivši da je pravovremen, kvalitetan i sveobuhvatan.
 
"Ovaj paket mjera odnosi se na kućanstva, na poduzeća i na poljoprivrednike. On je univerzalan zato što je usmjeren prema svim korisnicima. Ublažavamo rast cijena električne energije. Hrvatska elektroprivreda će podnijeti dio tereta ovoga paketa", kazao je.

Što se tiče kućanstava, pojasnio je da se paket odnosi na potpore za trošak plina kućanstvima, na porezna rasterećenja, na socijalne naknade za građane u riziku od energetskoga siromaštva te dodatno za umirovljenike jednokratnom naknadom.
 
Što se tiče poduzeća odnosi se na potpore za trošak plina poduzetnicima, za poljoprivrednike radi se o potporama male vrijednosti za nabavu umjetnog gnojiva te posebni program potpora za ribarstvo i akvakulturu.
 
Govoreći o očekivanim učincima ovog paketa mjera, premijer Plenković kazao je kako će cijene električne energije umjesto 23% rasta, kakav bi bio bez paketa, biti 9,6%, a plina najviše do 20%, umjesto 79%.
 
Ublažavanje rasta cijena električne energije
 
Premijer Plenković kazao je da je danas u Hrvatskoj prosječna cijena godišnjeg računa za struju u kućanstvu 3.400 kuna.
 
"Da ništa ne napravimo ta cijena bi narasla za 782 kune na 4.182 kune prosjeka u godini dana. S našim mjerama ono što je bilo 3.400 narast će na 3.725, dakle 325 kuna godišnje", pojasnio je.
 
To znači, dodao je, da je Vlada mjerama uštedjela građanima 457 kuna.
 
"Ograničenjem porasta naknada za električnu energiju rasteretit će se kućanstva za oko 460 milijuna kuna, što znači 460 milijuna kuna manje prihoda za Hrvatsku elektroprivredu. Na ovaj način značajno ublažavamo rast cijena električne energije za naše sugrađane", kazao je.
 
Ublažavanje rasta cijena plina
 
Kada je riječ o plinu, premijer Plenković kazao je da je očekivani porast cijene plina za kućanstva bez Vladinih mjera 76%.
 
Kada smanjimo PDV na 5% dolazimo na povećanje od 48%, a s dodatnom subvencijom na 17%, bez vaučera.
 
Potpore građanima, pojasnio je predsjednik Vlade, odnose se na sva kućanstva koja koriste plin.
 
Iznos potpore direktno po računu je 10 lipa po kWh, što je oko 20% projicirane cijene od 66 eura po MWh, a popust se iskazuje na računu posebnom stavkom. Opskrbljivači zahtjev za nadoknadom za popust šalju Ministarstvu gospodarstva koje je podmiruje svaki mjesec od travnja 2022. do ožujka 2023.
 
"Trošak ove mjere je 600 milijuna kuna, a financiranje će se osigurati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na dražbi", dodao je predsjednik Vlade.
 
Potpore poduzetnicima
 
Premijer Plenković pojasnio je da se potpora poduzetnicima odnosi na mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh.

Iznos potpore je 15 lipa po kWh, odnosno 22% projicirane cijene od 89 eura po MWh, a ostvaruje se vaučerom na iznos potpore male vrijednosti.
 
"Poduzetnici će se prijavljivati za potporu kroz aplikaciju HAMAG-BICRO, koja donosi odluke o dodjeli potpora i vaučer na ukupni iznos potpore procijenjen na osnovi pojedinačne referentne godišnje potrošnje. Svaki mjesec se subvencionirani iznos odbija s vaučera dok ga se ne potroši ili zaključno s ožujkom 2023", dodao je predsjednik Vlade.
 
Projicirani trošak ove mjere je 600 milijuna kuna, a također će se financirati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na dražbi.
 
Porezno rasterećenje – smanjenje PDV-a
 
Premijer Plenković kazao je da će se PDV na plin i toplinsku energiju promjenom zakona trajno sniziti s aktualne stope od 25% na 13%.
 
"U ovim iznimnim okolnostima uzrokovanim ovakvom globalnom krizom porasta cijene energenata, smanjujemo PDV na plin s 25% na 5% od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023.", naglasio je.
 
PDV na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo smanjuje se s 25% na 13%.
 
"Da bismo olakšali našim građanima i smanjili udar na njihov standard idemo dodatno i sa smanjenjem stope PDV-a na hranu", najavio je predsjednik Vlade podsjetivši da je Vlada u ranijim ciklusima poreznih reformi već smanjivala PDV na hranu na 13%.
 
Sada će se, s postojeće stope od 13% na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi – sadnice, gnojivo, pesticidi – spustiti stopa na 5%, dakle na najnižu stopu PDV-a.
 
Dodatno, smanjit će se i stopa PDV-a na maslac i margarin, s trenutnih 25% na 5%.
 
Ujedno, smanjit će se i stopa PDV-a na higijenske uloške i tampone s 25% na 13%.
 
Dodatna mjera za područje kulture i sporta odnosi se na smanjenje PDV-a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25% i 13% na 5%.
 
Socijalne naknade za ugrožene kupce energenata
 
Predstavljajući mjeru koja se odnosi na socijalne naknade za ugrožene kupce energenata, premijer Plenković podsjetio je da u postojećem sustavu dio najugroženijih građana dobiva vaučer od 200 kuna za troškove struje.
 
Riječ je o korisnicima zajamčene minimalne naknade, odnosno oko 51 tisuću osoba, koja je ranijim izmjenama zakona podignuta s 800 na 1.000 kuna, te korisnicima osobne invalidnine i njihovim članovima kućanstava, odnosno oko 40 tisuća osoba, a taj je naknada prvo podignuta na 1500 kuna, a onda na 1750.
 
Ujedno, ova se naknada proširuje i na korisnike nacionalne naknade za starije osobe, a riječ je o oko 5.700 osoba.
 
"Proširujemo opseg, uz postojeći vaučer za struju otvara se i za plin, a mjesečni iznos naknade podiže se s 200 na 400 kuna", istaknuo je premijer Plenković.
 
Godišnji iznos troškova za ovu mjeru je oko 300 milijuna kuna, dodao je.
 
Povrh toga, pružit će se i mjesečna naknada za 46 tisuća primatelja socijalnih usluga.
 
Ovo se odnosi na pravne osobe, kojih je 11 tisuća, a pružaju usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka za oko 40 tisuća korisnika. Oni će dobiti mjesečnu naknadu od 1.000 do 4.000 kuna.
 
Ujedno, ova će naknada biti dostupna i udomiteljskim obiteljima – mjesečna naknada od 400 kuna za 2570 udomiteljskih obitelji u kojima je 6.000 korisnika.
 
Ukupni iznos ove mjere je 33 milijuna kuna.
 
Potpora umirovljenicima
 
Što se tiče potpore umirovljenicima, predviđena je posebna jednokratna naknada odnosno energetski dodatak za 721 tisuću umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna.
 
Iznos sredstava za ovu mjeru je 470 milijuna kuna.
 
Oni umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 1.200 kuna. Oni koji imaju mirovinu između 1.500 i 2.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 900 kuna. Oni koji imaju mirovinu između 2.000 i 3.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 600 kuna, a oni koji imaju mirovinu između 3.000 i 4.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 400 kuna.
 
Potpora poljoprivrednicima i ribarima
 
Govoreći o potporama u poljoprivrednom sektoru, premijer Plenković pojasnio je da je taj sektor trenutno doživio negativne učinke rasta energenata.
 
"Upravo stoga krećemo u program potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva. Radi se o 450 kuna po hektaru, za prvih deset hektara poljoprivredne površine te 250 kuna po hektaru za idućih deset hektara do ukupno prvih 20 hektara poljoprivrednih površina", pojasnio je.
 
Dodao je da će ovom mjerom biti obuhvaćeno 88 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, a procijenjeni iznos troška ove mjere je 200 milijuna kuna.
 
Što se tiče sektora ribarstva i akvakulture, predviđena je posebna mjera u iznosu od 50 milijuna kuna, a obuhvaća oko 2 tisuće ribara i uzgajivača ribe.
 
"Ukupna rasterećenja i potpore za kućanstva i poduzeća iznose 4,8 milijardi kuna", naveo je predsjednik Vlade.
 
Od toga se 2,1 milijarda kuna odnosi na porezna rasterećenja kroz snižene stope PDV-a, 1,2 milijarde kuna odnosi se na potpore za plin, 800 milijuna kuna socijalnih naknada i naknada za umirovljenike, 460 milijuna kuna odnosi se na ograničenje porasta naknada za struju te 250 milijuna kuna potpora za poljoprivrednike i ribare.
 
Politika ove Vlade stalno i jedino usmjerena na dobrobit naših sugrađana i na rast hrvatskoga gospodarstva
 
Premijer Plenković istaknuo je da je ovaj paket mjera jedan od najsveobuhvatnijih u Europskoj uniji, da je cjelovit te da je adresirao baš sve one ciljne skupine u društvu koje su na različite načine pogođeni rastom cijena energenata koji je globalni fenomen.
 
"S ovim učinkovito i značajno ublažavamo rast cijena plina i struje. Znatno ublažavamo rast cijena hrane i drugih potrepština. Sveobuhvatno dotičemo sve slojeve društva. Ovaj je paket i univerzalan i solidaran, a posebno je usmjeren na najosjetljivije skupine stanovništva. On će pridonijeti, već po treći put u našem mandatu, i očuvanju radnih mjesta i kupovnoj moći naših građana", poručio je predsjednik Vlade.
 
Posebno je važnim istaknuo da će ovaj paket mjera pridonijeti i snažnom gospodarskom oporavku, konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva, istovremeno imajući u fokusu najugroženije skupine u društvu.
 
Dodao je da će ovaj paket biti na snazi od 1. travnja ove godine.
 
Premijer Plenković podsjetio je da je Vlada svojim mjerama tijekom Covid krize očuvala radna mjesta i gospodarstvo, spriječila egzistencijalnu krizu hrvatskih obitelji, spriječila valove otpuštanja, spriječila valove stečajeva.
 
"Imali smo munjevit gospodarski oporavak. To je bilo nedavno, a ovo je sada novi izazov", istaknuo je.
 
U prvom mandatu, kazao je, prijetio je kolaps najveće hrvatske kompanije, a spašena je ne samo kompanija, nego i svi njeni partneri i radnici.
 
"To pokazuje da je politika ove Vlade stalno i jedino usmjerena na dobrobit naših sugrađana i na rast hrvatskoga gospodarstva", zaključio je zahvalivši svima koji su sudjelovali u izradi ovog paketa mjera.

Na predstavljanju su sudjelovali i potpredsjednici Vlade Zdravko Marić, Tomo Medved, Boris Milošević te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
 
Ovaj trenutak zahtijeva i društvenu odgovornost i društvenu solidarnost i konkretan doprinos
 
Odgovarajući na pitanja novinara o tome kako će biti sigurni da će trgovci sniziti cijene proizvoda na koje je snižen PDV, ministar financija Zdravko Marić kazao je da se u nekoliko navrata iskustveno potvrdilo da spuštanje stope PDV-a ne mora nužno koincidirati sa spuštanjem cijena.
 
"Duboko smo svjesni tih okolnosti i općenito činjenice da smo tržišno gospodarstvo i da je velika količina roba i usluga koje se prodaju u Hrvatskoj tržišna kategorija i jedino je taj element konkurentnosti koji može utjecati na to da snižena stopa PDV-a bude reflektirana i u sniženoj cijeni", kazao je ministar Marić.
 
Što se tiče punjenja proračuna, kazao je da je on u skladu s očekivanjima, dodao je.
 
Ministar Ćorić dodao je da je tržište u Hrvatskoj za širok broj dobara i usluga raznoliko s relativno velikom konkurencijom. Očekuje i potporu udruga za zaštitu potrošača. Ukoliko se vidi da postoje subjekti koji će ići s nedopuštenom praksom iznadprosječnog rasta cijena, to će se detektirati i javno obznaniti.
 
Premijer Plenković naglasio je da je Hrvatska tržišna ekonomija. Dodao je da Vlada ne može  stalno intervenirati i limitirati cijene, naglasivši da je ovo trenutak koji zahtijeva solidarnost i odgovornost svih aktera.
 
Vlada daje veliki doprinos, stvorila je preduvjete da udar na standard građana bude što manji istaknuo je, ali doprinos se zahtijeva i od drugih. Ono što Vlada može kontrolirati – to su cijene plina i struje – tu se vide precizni izračuni. Ali, tamo gdje netko drugi na kraju formira cijene, tu je element njihove odgovornosti.
 
"Ovo su trenuci koji zahtijevaju odgovornost svih aktera – i onih koji su proizvođači, i onih koji su trgovci, koji formiraju cijene. Ovdje svi trebaju dati doprinos. Ovo je okolnost u kojoj se zahtijeva i društvena odgovornost i društvena solidarnost i konkretan doprinos", apelirao je.
 
Zato, dodao je, svi akteri koji postoje sada trebaju dići svoj glas da se vidi tko je taj koji želi profitirati u okolnostima kada Vlada nastoji ublažiti udar na standard građana, a tko eventualno koristi ovu situaciju.
 
Smanjenje PDV-a od strane država je jasna poruka, istaknuo je premijer i dodao da se država odriče svog prihoda.
 
Ministarstvo gospodarstva pratit će rast cijena, ponašanje pojedinih aktera na tržištu, kako bi se to jasno objavilo.
 
U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom proračuna
 
Ministar Marić je najavio i kako će, u skladu s mjerama, biti ažurirane i makroekonomske projekcije, a na upit hoće li se ići u rebalans proračuna odgovorio kako u ovom trenutku nema potrebe za tim. "Međutim, što će biti u nastavku godine vidjet ćemo. U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom proračuna", rekao je. 

Upitan za podizanje naknada Hrvatske pošte i Fine, odgovorio je da svaki od tih aktera mora dobro razmisliti i vidjeti i cjelokupni društveni i općeniti trenutak u kojem se nalazimo. "Trebamo svi skupa pokazati solidarnost i odgovornosti u ovim vremenima", ponovio je Marić. 

Na upit o prešutnim minusima u bankama, rekao je kako već duže vremena traju napori Vlade da s to regulira, da se napravi mjera koja će značiti povratak instituta dozvoljenog, odnosno dopuštenog minusa ili prekoračenja.

Što se tiče isplate jednokratne naknade za umirovljenike, ministar Aladrović pojasnio je da će provedba te mjere biti vrlo slična kao što je bila i za Covid dodatak, a ići će preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Neće biti potrebno posebno se prijavljivati, osim za one koji eventualno imaju i inozemne mirovine. Isplate dodatka će krenuti krajem travnja ili početkom svibnja.

Inicijativa Mosta, ekipe koja hrvatskim građanima ne nudi ništa, neće proći

Novinari su potom postavili i nekoliko pitanja o ostalim aktualnim temama.

Odgovarajući na najave Mosta o pokretanju postupka opoziva ministra Ćorića, premijer Plenković istaknuo je kako u Hrvatskoj postoje politički akteri koji rade, spašavaju radna mjesta, ekonomiju i zdravlje, osiguravaju cjepivo, osiguravaju potpore umirovljenicima, socijalno ugroženima, poduzetnicima i građanima, a postoje oni koji ne rade ništa.

"Njihov je jedini smisao izlaziti s inicijativama koje će biti odbijene. Oni kad pokrenu neku inicijativu ili interpelaciju ni sami ne dolaze na glasanje najčešće. Sve te njihove inicijative završe na 30, 40, 50 ruku protiv. Da na trepavicama stoje do kraja mandata, neće maknuti nikoga", poručio je.
Dodao je da imaju instrumente, za to služi parlamentarna demokracija pa neka napišu, a Vlada će odgovoriti, doći u Sabor, obraniti i ići dalje.

"Zamislite koje je to licemjerstvo. To je ekipa koja hrvatskim građanima ne nudi apsolutno ništa osim demagogije", kazao je.

Na dan, dodao je, kada Vlada predstavlja paket mjera vrijedan 4,8 milijardi kuna, koji je dobar za sve, oni dolaze s inicijativom protiv ministra gospodarstva istaknuvši da ministar ima njegovu potporu.

"E, neće proći", poručio je dodajući da je politika borba i da će se polemizirati argumentima, ali najviše postignućima.

Dosta je s dvostrukim aršinima

Ilustrirajući razliku između ozbiljnih i licemjernih političara, ali i dvostruka mjerila, podsjetio je da je predsjednik SDP-a Grbin napao njegovog predstojnika Ureda Frku-Petešića.

"Napao je Frku-Petešića, čovjeka koji radi kao pas sve ove godine. Bauk mu se smije da se treba od DORH-a provjerit zašto nema nekretninu. A vidi njih dva danas! Gdje su moralne vertikale? Pa zato je ovaj uštedio toliko para. Znači, on osim što pliva iz Splita do Brača, uzimaju i naknade. A tu su, i on i žena i dijete. Da je iz HDZ-a, rastrgan bi bio sada", rekao je.

Osvrnuo se pritom i na zamjenika splitskog gradonačelnika Bojana Ivoševića, koji se nakon prijetnji novinarima povukao iz javnog života kako bi na radionici popravio svoje komunikacijske vještine, podsjetivši na svojevremene Ivoševićeve antisemitske ispade.

"Čovjeka ćemo uputiti u radionicu za antisemite. Njega ćemo poslati, kao da je ovisnik, u Cenacolo, da se malo oporavi, jer inače je dobar. A što bi bilo da je iz HDZ-a? Dosta je dvostrukih aršina", poručio je.

Naglasio je da ministar Ćorić ima njegovo povjerenje te ustvrdio kako je taj slučaj, kao i slučaj Frke-Petešića "dio hajke, harange, orkestrirane i namjerne" kako bi se počinila politička šteta ni na čemu te podsjetio da je predsjednik Republike nazvao Petešića "bandom".

"Milanović kaže da je Zvonko banda. Hoće li on sada izaći van i reći da je Grbin banda, da je Bauk banda, da je SDP banda", upitao je i poručio da će pratiti hoće li mjesec dana u medijima biti razvlačeni Grbin i Bauk, kao što su razvukli Frku-Petešića.

Ne dolazi u obzir da mi netko tko ne radi ništa nameće teme koje ne postoje

Ovo je Vlada koja ima povjerenje i radi, a oni ne rade ništa, ustvrdio je i naglasio da mu nitko neće diktirati što će Vlada raditi i tko će u njoj biti.

"Ne postoji taj akter, postoji povjerenje i mandat. Mandat dobijem ja, idemo na izbore, sastavimo većinu, funkcioniramo, radimo za građane, dižemo BDP, dižemo investicijski kreditni rejting, donesemo 25 milijardi eura u Hrvatsku koje nikad nitko nije donio, ulazimo u Schengen i euro područje, kupimo Rafale, sagradimo Pelješki most, riješimo sva pitanja hrvatskih branitelja, jačamo vojsku, policiju… da bih se bavio čime? Kuloarima? Da mi netko tko ne radi ništa nameće teme koje ne postoje. Pa ne dolazi u obzir", istaknuo je predsjednik Vlade.

Zaključujući konferenciju za medije, predsjednik Vlade vratio se na temu same konferencije, a to je 4,8 milijardi kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata.

Vlada ostvaruje svoj program koji je reformski

Podsjetio je da je to treći veliki iskorak u zadnjih pet godina – nakon krize Agrokora i nakon Covid-krize.

"To pokazuje konzistentnost naše politike, pa i intervencionizam kada smatramo da je to nužno. U našoj filozofiji je slobodno tržište, socijalno-tržišno gospodarstvo, sloboda poduzetnika i odgovornost pojedinca. Postoje okolnosti kada jedino država ovakvim mjerama ispunjava svoju ulogu da štiti svoje građane i svoje poduzetnike. Ovo je taj trenutak i mi smo tu na visini odgovornosti", poručio je.

Naglasio je i da je ovo godina isporuke dva strateška cilja – ulaska u Schengen i eurozonu, upozorivši da ima puno onih koji ne bi htjeli da se ta dva cilja ispune.

Podsjetivši da je prije godinu dana otvoren LNG terminal na Krku, o čemu se rasprava vodila 40 godina, a najžešći protivnici, dodao je, bili su iz "SDP-a odozdo". Sada se vidi koliko je važno odakle dolazi plin, kao i imati diversificirane pravce opskrbe.

"Rafalei će biti tu za godinu i nešto dana, Pelješki most će biti u funkciji prije ove sezone, rast BDP-a bit će viši od 10 posto, investicijski kreditni rejting je tu. I neće biti egzistencijalne krize hrvatskih građana. E to sve, uključujući i Schengen i euro i sredstva za sljedećih deset godina, se nije dogodilo slučajno. Dogodilo se jer netko vodi računa, jer netko na tome radi, jer se netko bavi bitnim i važnim za građane i za hrvatsko gospodarstvo, a netko se bavi jedino i isključivo demagogijom i opstrukcijom", poručio je premijer Plenković.

"Zato je ova Vlada odgovorna i zato su ovi ministri tu. Ostvarujemo svoj program koji je reformski. Ući u Schengen i eurozonu je mega-reforma. I to ćemo mi napraviti usprkos i unatoč onima koji su protiv toga", zaključio je.

Preuzeto: https://vlada.gov.hr/vijesti/predstavljen-paket-mjera-za-ublazavanje-rasta-cijena-energenata-vrijedan-4-8-milijardi-kuna/33907

]]>
[email protected] (Super User) Tisak Thu, 17 Feb 2022 08:17:40 +0000